I roditelji moraju paziti što rade na Facebooku

Prosječan par digitalno aktivnih roditelja će tijekom jedne godine na svojim Facebook profilima objaviti i više od tisuću fotografija svoje djece


Tijekom ljeta u 2017. bili smo svjedoci dvije „facebook-otmice“ u kojima je ta društvena mreža iskorištena kao medij putem kojeg su predatori namamili svoje maloljetne žrtve i nagovorili ih na bijeg iz roditeljskog doma. Optuženi su za otmicu, seksualno zlostavljanje i trgovinu ljudima. Brzom reakcijom policije, potpomognute medijima koji su o ta dva slučaja promptno izvještavali, počinitelji su brzo uhićeni, a djevojke su prošle bez fatalnih posljedica, no s teškim iskustvima koja će ih pratiti još dugo vremena.  



Zaštita privatnosti
Ta dva slučaja (uz niz ostalih zlouporaba o kojima smo već pisali kao što su facebook-krediti i lažni facebook-humanitarci) ponovno su i dodatno aktualizirala problem zaštite privatnosti pri komunikaciji na društvenim mrežama koju mladi ljudi, posebno oni iz tzv. „milenijske“ generacije (oni koji sada dosežu punoljetnost), shvaćaju olako, ili uopće ne razmišljaju o potencijalnim lošim posljedicama. Međutim, mladi i nepromišljeni tek su pola problema. Važniju polovicu problema čine roditelji. Prvo oni koji se, iz raznih razloga (od onih ekonomskih do puke lijenosti) uopće ne koriste Internetom pa nisu ni svjesni svega čime može rezultirati komunikacija na mreži nad mrežama, a onda i oni koji su vješti u uporabi novih tehnologija i koji imaju i vlastite profile na Facebooku. Puno roditelja - bez razmišljanja, ne provjeravajući postavke o privatnosti na svojim profilima - objavljuje fotografije svoje djece na Internetu: „jer su baš slatka“ i „fora.“ Ili se sa svojim djetešcem ili tinejdžerom žele pohvaliti zbog nekog njegova ili njena uspjeha (prvi koraci, veselje na rođendanima,  uspjesi na klaviru ili u nekom sportu, itd.) i na taj način prikupiti stotine ili tisuće „lajkova“ kojima je cilj pokazati (njima samima, a možda im još ponetko povjeruje) kako je njihovo dijete sjajno, ili bar bolje od većine onih s kojom ih oni žele uspoređivati.

Više od tisuću fotografija godišnje
Dokle to može ići pokazuje nekoliko novijih američkih istraživanja. Prosječan par digitalno aktivnih roditelja će tijekom jedne godine na svojim Facebook profilima objaviti i više od tisuću fotografija svoje djece, gotovo bezumno se natječući s rodbinom i prijateljima u tome čije dijete je više cool ili pametno. I to prije negoli ti klinci dorastu za odlazak u školu. Oni totalno ufurani u društvene mreže će fotografije svoje djece dalje širiti i drugim mrežama, kao što su Instagram i Twitter te dijeliti razne savjete drugim roditeljima. Neki idu i u drugu krajnost pa društvene mreže koriste za discipliniranje svoje djece – objavljujući na Facebooku fotografije i video-zapise situacija zbog kojih će njihovo dijete biti posramljeno pred svima koji ga prate na društvenim mrežama. Uz to, ti ljudi zaboravljaju da djeca uče kopiranjem odraslih. To što su oni učinili njima, oni će učiniti drugima.

Važna pravila
Kao i kod svih ostalih stvari u životu, i u digitalnom svijetu postoje pravila. Prvo i najvažnije pravilo: fotografije male djece se ne objavljuju na Internetu. Nikad. Fotografije (i video-zapisi) tinejdžera – isključivo uz njihov pristanak. Oni su svoji ljudi. Poštujte njihovu intimu i pravo da neke stvari zadrže samo za sebe. Isto vrijedi i onda kada se zapitate trebate li svom tinejdžeru biti prijatelj na Facebooku. Odgovor na to pitanje je (posebno ako njih pitate) - NE. Međutim, dok su maloljetni, morate imati uvid u to što rade i s kim se druže na Internetu. Razgovarajte, bar jednom u svakih par tjedana, sa svojim djetetom o tome čime se bavi na Facebooku. Uz to, mnogi roditelji ne znaju da svaka fotografija objavljena na Internetu u sebi nosi zapis o tome kad i gdje je snimljena te da do tih podataka može doći (i zlouporabiti ih) svatko tko ih vidi. Za to ne treba previše tehničke vještine. Svakako trebate ograničiti pristup fotografijama tako da ih može vidjeti samo pomno odabrana skupina vaših pratitelja na Facebooku (primjerice: bake i djedovi u Slavoniji ili Dalmaciji, tete i ujaci u Njemačkoj ili Australiji, vaši pravi, kućni prijatelji, itd.), a ne baš svatko. Uz to, ne morate baš sve što ste snimili i objaviti na Internetu  – uspomene duže traju i bolje se doživljavaju povremenim listanjem obiteljskih foto-albuma u toplini svog doma, a vječno će trajati u umu i srcu onih koje volimo i koji nas vole.

 

I roditelji moraju paziti što rade na Facebooku

Prosječan par digitalno aktivnih roditelja će tijekom jedne godine na svojim Facebook profilima objaviti i više od tisuću fotografija svoje djece


Tijekom ljeta u 2017. bili smo svjedoci dvije „facebook-otmice“ u kojima je ta društvena mreža iskorištena kao medij putem kojeg su predatori namamili svoje maloljetne žrtve i nagovorili ih na bijeg iz roditeljskog doma. Optuženi su za otmicu, seksualno zlostavljanje i trgovinu ljudima. Brzom reakcijom policije, potpomognute medijima koji su o ta dva slučaja promptno izvještavali, počinitelji su brzo uhićeni, a djevojke su prošle bez fatalnih posljedica, no s teškim iskustvima koja će ih pratiti još dugo vremena.  



Zaštita privatnosti
Ta dva slučaja (uz niz ostalih zlouporaba o kojima smo već pisali kao što su facebook-krediti i lažni facebook-humanitarci) ponovno su i dodatno aktualizirala problem zaštite privatnosti pri komunikaciji na društvenim mrežama koju mladi ljudi, posebno oni iz tzv. „milenijske“ generacije (oni koji sada dosežu punoljetnost), shvaćaju olako, ili uopće ne razmišljaju o potencijalnim lošim posljedicama. Međutim, mladi i nepromišljeni tek su pola problema. Važniju polovicu problema čine roditelji. Prvo oni koji se, iz raznih razloga (od onih ekonomskih do puke lijenosti) uopće ne koriste Internetom pa nisu ni svjesni svega čime može rezultirati komunikacija na mreži nad mrežama, a onda i oni koji su vješti u uporabi novih tehnologija i koji imaju i vlastite profile na Facebooku. Puno roditelja - bez razmišljanja, ne provjeravajući postavke o privatnosti na svojim profilima - objavljuje fotografije svoje djece na Internetu: „jer su baš slatka“ i „fora.“ Ili se sa svojim djetešcem ili tinejdžerom žele pohvaliti zbog nekog njegova ili njena uspjeha (prvi koraci, veselje na rođendanima,  uspjesi na klaviru ili u nekom sportu, itd.) i na taj način prikupiti stotine ili tisuće „lajkova“ kojima je cilj pokazati (njima samima, a možda im još ponetko povjeruje) kako je njihovo dijete sjajno, ili bar bolje od većine onih s kojom ih oni žele uspoređivati.

Više od tisuću fotografija godišnje
Dokle to može ići pokazuje nekoliko novijih američkih istraživanja. Prosječan par digitalno aktivnih roditelja će tijekom jedne godine na svojim Facebook profilima objaviti i više od tisuću fotografija svoje djece, gotovo bezumno se natječući s rodbinom i prijateljima u tome čije dijete je više cool ili pametno. I to prije negoli ti klinci dorastu za odlazak u školu. Oni totalno ufurani u društvene mreže će fotografije svoje djece dalje širiti i drugim mrežama, kao što su Instagram i Twitter te dijeliti razne savjete drugim roditeljima. Neki idu i u drugu krajnost pa društvene mreže koriste za discipliniranje svoje djece – objavljujući na Facebooku fotografije i video-zapise situacija zbog kojih će njihovo dijete biti posramljeno pred svima koji ga prate na društvenim mrežama. Uz to, ti ljudi zaboravljaju da djeca uče kopiranjem odraslih. To što su oni učinili njima, oni će učiniti drugima.

Važna pravila
Kao i kod svih ostalih stvari u životu, i u digitalnom svijetu postoje pravila. Prvo i najvažnije pravilo: fotografije male djece se ne objavljuju na Internetu. Nikad. Fotografije (i video-zapisi) tinejdžera – isključivo uz njihov pristanak. Oni su svoji ljudi. Poštujte njihovu intimu i pravo da neke stvari zadrže samo za sebe. Isto vrijedi i onda kada se zapitate trebate li svom tinejdžeru biti prijatelj na Facebooku. Odgovor na to pitanje je (posebno ako njih pitate) - NE. Međutim, dok su maloljetni, morate imati uvid u to što rade i s kim se druže na Internetu. Razgovarajte, bar jednom u svakih par tjedana, sa svojim djetetom o tome čime se bavi na Facebooku. Uz to, mnogi roditelji ne znaju da svaka fotografija objavljena na Internetu u sebi nosi zapis o tome kad i gdje je snimljena te da do tih podataka može doći (i zlouporabiti ih) svatko tko ih vidi. Za to ne treba previše tehničke vještine. Svakako trebate ograničiti pristup fotografijama tako da ih može vidjeti samo pomno odabrana skupina vaših pratitelja na Facebooku (primjerice: bake i djedovi u Slavoniji ili Dalmaciji, tete i ujaci u Njemačkoj ili Australiji, vaši pravi, kućni prijatelji, itd.), a ne baš svatko. Uz to, ne morate baš sve što ste snimili i objaviti na Internetu  – uspomene duže traju i bolje se doživljavaju povremenim listanjem obiteljskih foto-albuma u toplini svog doma, a vječno će trajati u umu i srcu onih koje volimo i koji nas vole.