Prema GDPR uredbi, tvrtke moraju sve podatke koje su prikupile o svojim korisnicima učiniti  “prijenosnima” – to znači da svatko od nas postaje vlasnik svojih podataka i može ih koristiti kao vrijednost s kojom će pregovarati o boljim uslugama Recimo, uđete u trgovinu i ponude vam kupon za trajni popust ako pristanete tvrtki koja je vlasnik dućana u koji ste upravo ušli, dati osobne podatke i sve informacije koje je trgovina u kojoj ste do jučer kupovali - prikupila o vama. Recimo da vam Konzum ponudi popust za podatke koje je o vama tijekom nekoliko godina prikupljao Kaufland – što sve kupujete (koje mlijeko, kakav kruh), kako kupujete, kada najčešće kupujete, itd.? Ili ako vam nešto slično ponudi jedan operater telekomunikacija, zato da prijeđete k njemu s mreže konkurenta i donesete mu podatke o vašim navikama korištenja pametnih mobitela i Interneta? Želite li to učinili? Mislite da se to do sad baš i nije moglo napraviti? I nije. Međutim, sad to možete učiniti. To vam omogućuje nova europska Uredba o zaštiti osobnih podataka. Riječ je o zakonu poznatom po kratici GDPR (General Data Protection Regulation). Sastoji se od jedanaest poglavlja i čak 99 članaka – pravničko je to štivo no morate ga pročitati jer je riječ o istinskoj revoluciji u zaštiti prava potrošača.
U tijeku je kampanja koju provodi Europol pod nazivom „Ne budi mula“ i trenutno se provodi u svim državama članicama već treću godinu zaredom. Medijska kampanja želi osvijestiti i informirati javnost o tome što su financijske mule, na koji način sudjeluju u kaznenom djelu pranja novca i o načinima samozaštite, kako ne bi iz neznanja postali sudionici ovog ili žrtve nekog drugog kaznenog djela. To je prilika ponovo se podsjetiti kako ne nasjesti na poziv da postanete mula jer osobe koje to odluče biti, iako nisu izravno uključene u nezakoniti način stjecanja novca, čine kazneno djelo kažnjivo zatvorom.
  Nacionalni CERT (Croatian national computer emergency response team) na svojim je web stranicama upozorio građane na phishing kampanju, a kojoj je cilj kompromitacija korisničkog računala i krađa povjerljivih podataka sa sustava. Proteklih dva tjedna zabilježena je phishing kampanja s ciljem kompromitacije korisničkog računala, a time i krađe povjerljivih podataka sa sustava. Pošiljatelj poruke predstavljao se u ime Porezne uprave s lažnom e-mail adresom i lažnom domenom u e-mail adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.', dok je u naslovu poruke stajalo 'Novi Zakon za 2018'. U tekstu phishing poruke umetnut je phishing URL koji korisniku nudi preuzimanje zlonamjerne datoteke. Phishing URL nalazio se na lažnoj domeni 'porezna-uprava.net'.
  U posljednje vrijeme ponovo je učestala ponuda raznih kredita putem oglasa na društvenim mrežama, a primijećeno je i djelovanje raznih lažnih brokera i pokušaja prevara oglasima na raznim aplikacijama za brzu komunikaciju putem mobitela. Odmah treba reći: ni slučajno nemojte pasti na te štosove! Riječ je o lihvarskim kreditima i često i opasnim kriminalcima. Pazite kome se obraćate za financijsku pomoć i s kime sklapate ugovorne odnose i pod kojim uvjetima. Ako baš morate tražiti novac po Facebooku, odmah pogledajte je li ta tvrtka u Sudskom registru  i na popisu kreditnih posrednika Ministarstva financija.
Prosječan par digitalno aktivnih roditelja će tijekom jedne godine na svojim Facebook profilima objaviti i više od tisuću fotografija svoje djece Tijekom ljeta u 2017. bili smo svjedoci dvije „facebook-otmice“ u kojima je ta društvena mreža iskorištena kao medij putem kojeg su predatori namamili svoje maloljetne žrtve i nagovorili ih na bijeg iz roditeljskog doma. Optuženi su za otmicu, seksualno zlostavljanje i trgovinu ljudima. Brzom reakcijom policije, potpomognute medijima koji su o ta dva slučaja promptno izvještavali, počinitelji su brzo uhićeni, a djevojke su prošle bez fatalnih posljedica, no s teškim iskustvima koja će ih pratiti još dugo vremena.  
O tome kako se moženi zaštiti, koliko banke brinu o sigurnosti svojih sustava, koliko su građani svjesni cyber rizika kojima su izloženi te što za banke znače nove EU regulative koje će promijeniti tržište u 2018. razgovarali smo s Milanom Paratom, predsjednikom Odbora za sigurnost Hrvatske udruge banaka. Milan Parat ističe da su građani prema posljednjem istraživanju uglavnom svjesni cyber rizika, ali je potrebno neprestano raditi na podizanju svijesti korisnika o mogućim on-line opasnostima. Hrvatske banke, kaže g. Parat,  ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Koriste se najsuvremenije metode za prijavu korisnika, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprječavanje prijevara te odobrenje transakcija. One su garancija autentičnosti, integriteta i neporecivosti svih aktivnosti i provedenih transakcija. 
Informacije koje držimo u svom pametnom telefonu bitne su za posao kojim se bavimo (ili već iz samo sentimentalnih razloga) i zato ih moramo dobro čuvati. Većina mobitela koji se danas mogu nabaviti u Hrvatskoj imaju ugrađene osnovne hardverske i softverske tehnologije sigurnosne zaštite. Međutim u svijetu koji brzo napreduje, velikim tehnološkim skokovima i sve više se povezuje i digitalizira - to više nije dovoljna zaštita. Količina opasnih sadržaja koji dolazi na mobitele, posebno na pametne mobitele, neprestano raste. Uz to, te uređaje koristimo nešto drukčije nego osobna računala. Stalno su uz nas, stalno imaju pristup Internetu i na njima radimo baš sve što s njima možemo napraviti: dopisujemo se, razmjenjujemo dokumente, fotografiramo s njima, pretražujemo Internet i još štošta drugog. Gotovo za svaku funkciju koje se možete sjetiti danas već postoji neka mobilna aplikacija.
Kibernetička zaštita odgovornost je svakog građanina i svake tvrtke Temeljna poruka posljednjeg europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti je ova: informatička zaštita je odgovornost svih nas. Stanite. Promislite. Zaštitite se! Listopad je već tradicionalno (peti put), mjesec tijekom kojeg Europska unija posvećuje jedan dio svojih aktivnosti podizanju svijesti o potrebi kiberentičke (informatičke) zaštitite osobnih, poslovnih i financijskih podataka, među građanima i organizacijama koji žive i djeluju na području našeg kontinenta.
Sigurnost transakcija najvažniji je posao bankara – ali i njihovih klijenata. Nažalost europska istraživanja pokazuju - 32 posto građana EU i dalje je digitalno nepismeno. Sveobuhvatna kultura samozaštite podataka i razmjene informacija koje u financijskom poslovanju obavljamo putem mreže nad mrežama, bilo s računala ili pametnih mobitela, ključ je uspjeha - jer čovjek je, kad je sigurnost u pitanju, često slabija karika od tehnologije.
Petya, novi ransomware (inačica nedavnog WannaCry napada) hara svijetom i gasi računala u tvrtkama od Rusije do Španjolske, od Europe do Indije, i traži za otkup uplatu od 300 dolara u bitcoinima. Riječ je o prijetnji koja se koristi istom ranjivošću u Windows operativnim sustavima (tzv. NSA Eternalblue exploit) kojom se koristio i WannaCry ransomware, kojem je uspjelo zaraziti više od 300 tisuća osobnih računala diljem svijeta u samo tri dana, prije nekoliko tjedana.  Petya je uspio onesposobiti i neka računala koja su u međuvremenu postavila Microsoftovu zaštitu protiv WannaCry ransomwarea. Što se tiče Hrvatske, znamo da naše banke nisu pogođene ovom vrstom cyber napada zbog stalne sigurnosne kontrole i visokih standarda kibernetičke zaštite.
Stranica 1 od 2
  Prema GDPR uredbi, tvrtke moraju sve podatke koje su prikupile o svojim korisnicima učiniti  “prijenosnima” – to znači da svatko od nas postaje vlasnik svojih podataka i može ih koristiti kao vrijednost s kojom će pregovarati o boljim uslugama Recimo, uđete u trgovinu i ponude vam kupon za trajni popust ako pristanete tvrtki koja je vlasnik dućana u koji ste upravo ušli, dati osobne podatke i sve informacije koje je trgovina u kojoj ste do jučer kupovali - prikupila o vama. Recimo da vam Konzum ponudi popust za podatke koje je o vama tijekom nekoliko godina prikupljao Kaufland – što sve kupujete (koje mlijeko, kakav kruh), kako kupujete, kada najčešće kupujete, itd.? Ili ako vam nešto slično ponudi jedan operater telekomunikacija, zato da prijeđete k njemu s mreže konkurenta i donesete mu podatke o vašim navikama korištenja pametnih mobitela i Interneta? Želite li to učinili? Mislite da se to do sad baš i nije moglo napraviti? I nije. Međutim, sad to možete učiniti. To vam omogućuje nova europska Uredba o zaštiti osobnih podataka. Riječ je o zakonu poznatom po kratici GDPR (General Data Protection Regulation). Sastoji se od jedanaest poglavlja i čak 99 članaka – pravničko je to štivo no morate ga pročitati jer je riječ o istinskoj revoluciji u zaštiti prava potrošača.
U tijeku je kampanja koju provodi Europol pod nazivom „Ne budi mula“ i trenutno se provodi u svim državama članicama već treću godinu zaredom. Medijska kampanja želi osvijestiti i informirati javnost o tome što su financijske mule, na koji način sudjeluju u kaznenom djelu pranja novca i o načinima samozaštite, kako ne bi iz neznanja postali sudionici ovog ili žrtve nekog drugog kaznenog djela. To je prilika ponovo se podsjetiti kako ne nasjesti na poziv da postanete mula jer osobe koje to odluče biti, iako nisu izravno uključene u nezakoniti način stjecanja novca, čine kazneno djelo kažnjivo zatvorom.
  Nacionalni CERT (Croatian national computer emergency response team) na svojim je web stranicama upozorio građane na phishing kampanju, a kojoj je cilj kompromitacija korisničkog računala i krađa povjerljivih podataka sa sustava. Proteklih dva tjedna zabilježena je phishing kampanja s ciljem kompromitacije korisničkog računala, a time i krađe povjerljivih podataka sa sustava. Pošiljatelj poruke predstavljao se u ime Porezne uprave s lažnom e-mail adresom i lažnom domenom u e-mail adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.', dok je u naslovu poruke stajalo 'Novi Zakon za 2018'. U tekstu phishing poruke umetnut je phishing URL koji korisniku nudi preuzimanje zlonamjerne datoteke. Phishing URL nalazio se na lažnoj domeni 'porezna-uprava.net'.
  U posljednje vrijeme ponovo je učestala ponuda raznih kredita putem oglasa na društvenim mrežama, a primijećeno je i djelovanje raznih lažnih brokera i pokušaja prevara oglasima na raznim aplikacijama za brzu komunikaciju putem mobitela. Odmah treba reći: ni slučajno nemojte pasti na te štosove! Riječ je o lihvarskim kreditima i često i opasnim kriminalcima. Pazite kome se obraćate za financijsku pomoć i s kime sklapate ugovorne odnose i pod kojim uvjetima. Ako baš morate tražiti novac po Facebooku, odmah pogledajte je li ta tvrtka u Sudskom registru  i na popisu kreditnih posrednika Ministarstva financija.
Prosječan par digitalno aktivnih roditelja će tijekom jedne godine na svojim Facebook profilima objaviti i više od tisuću fotografija svoje djece Tijekom ljeta u 2017. bili smo svjedoci dvije „facebook-otmice“ u kojima je ta društvena mreža iskorištena kao medij putem kojeg su predatori namamili svoje maloljetne žrtve i nagovorili ih na bijeg iz roditeljskog doma. Optuženi su za otmicu, seksualno zlostavljanje i trgovinu ljudima. Brzom reakcijom policije, potpomognute medijima koji su o ta dva slučaja promptno izvještavali, počinitelji su brzo uhićeni, a djevojke su prošle bez fatalnih posljedica, no s teškim iskustvima koja će ih pratiti još dugo vremena.  
O tome kako se moženi zaštiti, koliko banke brinu o sigurnosti svojih sustava, koliko su građani svjesni cyber rizika kojima su izloženi te što za banke znače nove EU regulative koje će promijeniti tržište u 2018. razgovarali smo s Milanom Paratom, predsjednikom Odbora za sigurnost Hrvatske udruge banaka. Milan Parat ističe da su građani prema posljednjem istraživanju uglavnom svjesni cyber rizika, ali je potrebno neprestano raditi na podizanju svijesti korisnika o mogućim on-line opasnostima. Hrvatske banke, kaže g. Parat,  ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Koriste se najsuvremenije metode za prijavu korisnika, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprječavanje prijevara te odobrenje transakcija. One su garancija autentičnosti, integriteta i neporecivosti svih aktivnosti i provedenih transakcija. 
Informacije koje držimo u svom pametnom telefonu bitne su za posao kojim se bavimo (ili već iz samo sentimentalnih razloga) i zato ih moramo dobro čuvati. Većina mobitela koji se danas mogu nabaviti u Hrvatskoj imaju ugrađene osnovne hardverske i softverske tehnologije sigurnosne zaštite. Međutim u svijetu koji brzo napreduje, velikim tehnološkim skokovima i sve više se povezuje i digitalizira - to više nije dovoljna zaštita. Količina opasnih sadržaja koji dolazi na mobitele, posebno na pametne mobitele, neprestano raste. Uz to, te uređaje koristimo nešto drukčije nego osobna računala. Stalno su uz nas, stalno imaju pristup Internetu i na njima radimo baš sve što s njima možemo napraviti: dopisujemo se, razmjenjujemo dokumente, fotografiramo s njima, pretražujemo Internet i još štošta drugog. Gotovo za svaku funkciju koje se možete sjetiti danas već postoji neka mobilna aplikacija.
Kibernetička zaštita odgovornost je svakog građanina i svake tvrtke Temeljna poruka posljednjeg europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti je ova: informatička zaštita je odgovornost svih nas. Stanite. Promislite. Zaštitite se! Listopad je već tradicionalno (peti put), mjesec tijekom kojeg Europska unija posvećuje jedan dio svojih aktivnosti podizanju svijesti o potrebi kiberentičke (informatičke) zaštitite osobnih, poslovnih i financijskih podataka, među građanima i organizacijama koji žive i djeluju na području našeg kontinenta.
Sigurnost transakcija najvažniji je posao bankara – ali i njihovih klijenata. Nažalost europska istraživanja pokazuju - 32 posto građana EU i dalje je digitalno nepismeno. Sveobuhvatna kultura samozaštite podataka i razmjene informacija koje u financijskom poslovanju obavljamo putem mreže nad mrežama, bilo s računala ili pametnih mobitela, ključ je uspjeha - jer čovjek je, kad je sigurnost u pitanju, često slabija karika od tehnologije.
Petya, novi ransomware (inačica nedavnog WannaCry napada) hara svijetom i gasi računala u tvrtkama od Rusije do Španjolske, od Europe do Indije, i traži za otkup uplatu od 300 dolara u bitcoinima. Riječ je o prijetnji koja se koristi istom ranjivošću u Windows operativnim sustavima (tzv. NSA Eternalblue exploit) kojom se koristio i WannaCry ransomware, kojem je uspjelo zaraziti više od 300 tisuća osobnih računala diljem svijeta u samo tri dana, prije nekoliko tjedana.  Petya je uspio onesposobiti i neka računala koja su u međuvremenu postavila Microsoftovu zaštitu protiv WannaCry ransomwarea. Što se tiče Hrvatske, znamo da naše banke nisu pogođene ovom vrstom cyber napada zbog stalne sigurnosne kontrole i visokih standarda kibernetičke zaštite.
Stranica 1 od 2