PwC objavio svoje istraživanje o Globalnom stanju informacijske sigurnosti za 2018. godinu (2018 Global State of Information Security® - GSISS), na temelju odgovora više od 9.500 rukovoditelja poslovanja i tehnologije iz 122 zemlje. Prema tom istraživanju, 40% posto ispitanika navodi prekid operacija kao najveću posljedicu kibernetičkog napada, nakon čega slijedi kompromitiranje osjetljivih podataka (39 %), šteta za kvalitetu proizvoda (32 %) i šteta za ljudski život (22 %).  Oko 40 % od 9.500 ispitanih rukovoditelja iz 122 zemlje kaže da nema cjelovitu strategiju informacijske sigurnosti. Čak 48% nema program edukacije zaposlenika za osviještenost o sigurnosti, a 54 % nema proces za odgovaranje na incidente.
U povodu “Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti 2017” predstavljeno je redovno godišnje istraživanje Hrvatske udruge banaka o stanju sigurnosti na Internetu. Anketa  provedena na uzorku od tisuću ljudi iz cijele Hrvatske, a s namjerom da se utvrdi stupanj osjećaja ugroženosti i razinu osviještenosti kod građana o potrebi sigurnosne zaštite tijekom obavljanja uobičajenih aktivnosti na Internetu, s posebnom naglaskom na preuzimanje internetskog sadržaja putem mobitela.
Ransomware, opasna vrsta softvera koja zaključava podatke na korisnikovu računalu i onda od njega traži novac prijeteći da će podatke obrisati ili objaviti, predstavlja tek jedan posto ukupnog broja prijetnji kojima smo izloženi na Internetu. Unatoč tome što su se mediji tijekom 2017. o tome raspisali kao da je riječ  o globalnoj pošasti kojoj je nemoguće stati na kraj, ransomware napadi, posebice ovi najnoviji, WannaCry i Pety, ipak se nisu proširili onoliko koliko su neki stručnjaci za kibernetičku sigurnost predviđali. WannaCry je bio prva vijest u svibnju i uspio je zaraziti nekoliko stotina tisuća računala u raznim zemljama diljem svijeta.  U lipnju je došao Petya, koji je imao približno sličan učinak.
PwC objavio svoje istraživanje o Globalnom stanju informacijske sigurnosti za 2018. godinu (2018 Global State of Information Security® - GSISS), na temelju odgovora više od 9.500 rukovoditelja poslovanja i tehnologije iz 122 zemlje. Prema tom istraživanju, 40% posto ispitanika navodi prekid operacija kao najveću posljedicu kibernetičkog napada, nakon čega slijedi kompromitiranje osjetljivih podataka (39 %), šteta za kvalitetu proizvoda (32 %) i šteta za ljudski život (22 %).  Oko 40 % od 9.500 ispitanih rukovoditelja iz 122 zemlje kaže da nema cjelovitu strategiju informacijske sigurnosti. Čak 48% nema program edukacije zaposlenika za osviještenost o sigurnosti, a 54 % nema proces za odgovaranje na incidente.
U povodu “Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti 2017” predstavljeno je redovno godišnje istraživanje Hrvatske udruge banaka o stanju sigurnosti na Internetu. Anketa  provedena na uzorku od tisuću ljudi iz cijele Hrvatske, a s namjerom da se utvrdi stupanj osjećaja ugroženosti i razinu osviještenosti kod građana o potrebi sigurnosne zaštite tijekom obavljanja uobičajenih aktivnosti na Internetu, s posebnom naglaskom na preuzimanje internetskog sadržaja putem mobitela.
Ransomware, opasna vrsta softvera koja zaključava podatke na korisnikovu računalu i onda od njega traži novac prijeteći da će podatke obrisati ili objaviti, predstavlja tek jedan posto ukupnog broja prijetnji kojima smo izloženi na Internetu. Unatoč tome što su se mediji tijekom 2017. o tome raspisali kao da je riječ  o globalnoj pošasti kojoj je nemoguće stati na kraj, ransomware napadi, posebice ovi najnoviji, WannaCry i Pety, ipak se nisu proširili onoliko koliko su neki stručnjaci za kibernetičku sigurnost predviđali. WannaCry je bio prva vijest u svibnju i uspio je zaraziti nekoliko stotina tisuća računala u raznim zemljama diljem svijeta.  U lipnju je došao Petya, koji je imao približno sličan učinak.